Zaostajanje u gospodarskom, socijalnom, demografskom i ukupnom razvoju područja posebne državne skrbi rezultat je brojnih čimbenika i njihovog vrlo zamršenog međusobnog utjecaja. Presudan je utjecaj ratnih razaranja i snažne socijalne i gospodarske posljedice okupacije.Iako je riječ o zemljopisno različitim područjima, koja dijele još i neke druge razlike, zajedničko im je obilježje značajno razvojno zaostajanje za ostalim dijelovima Hrvatske.
Stoga je Zakon o područjima posebne državne skrbi, koji se primjenjuje od 1996. godine, do danas doživio nekoliko izmjena i dopuna. Uz novelu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine 88/02), koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2002. godine, predviđene su i mjere za poboljšanje i ubrzavanje razvoja toga područja.
Područja državne skrbi razvrstana su u tri skupine – prva i druga skupina prema okolnostima nastalima okupacijom i agresijom na Hrvatsku, a treća skupina prema kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih teškoća, demografskom kriteriju i posebnom kriteriju. Područje grada Vukovara određeno je posebnim zakonom.U slučaju prve i druge skupine zadržani su postojeći kriteriji izdvajanja, pa se broj općina i gradova u tima dvjema skupinama nije mijenjao. Bilo je samo određenih izmjena u prostornom obuhvatu unutar tih dviju skupina tako da je u najvećem broju slučajeva izbjegnuta dosadašnja djelomična uključenost pojedinih općina i gradova njihovim potpunim uključivanjem.
Prva skupina
Prvoj skupini pripadaju područja gradova i općina koja su bila okupirana u Domovinskom ratu i koja su uz državnu granicu, a gradsko odnosno općinsko središte nije udaljeno od granice više od 15 km zračne linije i nema više od 5000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 1991. g., te općine i gradovi hrvatskog Podunavlja.
U ovoj su skupini općine i gradovi:
Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Cviljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika i Župa dubrovačka.Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Osijek – naselja Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja.
Vinkovci – naselje Mirkovci.
Druga skupina
U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana u Domovinskom ratu, a nisu određena u prvoj skupini.
Drugoj skupini pripadaju gradovi i općine:
Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Đulovac, Evernik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Daruvar – naselja Markovac i Vrbovac
Dubrovnik – naselja Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići Gornje Obuljeno, Grmočka, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton
Karlovac – naselja Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanički, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić
Sisak – naselja Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari i Staro Selo
Slatina – naselja Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac
Virovitica – naselje Jasenaš
Vodice – naselja Čista Mala, Čista Velika i Grabovci
Zadar – naselja Babindub i Crno
Treća skupina
Polazna točka pri određivanju kriterija za izradu sustava za definiranje područja koja zaostaju u razvoju bili su kriteriji koji se primjenjuju na razini Europske unije kod provođenja strukturne politike Unije.
Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju općine koje su ocijenjene kao dijelovi Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema postupku ocjenjivanja na osnovi četiri kriterija razvijenosti:
1. Kriterij ekonomske razvijenosti odnosi se na utvrđivanje područja koja gospodarski zaostaju, a mjeri se pokazateljima kao što su dohodak stanovništva, prihodi jedinica lokalne samouprave te drugim dostupnim pokazateljima
2. Kriterij strukturnih teškoća odnosi se na utvrđivanje područja s izrazitim problemima nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja, a mjeri se pokazateljima kao što su zaposlenost i nezaposlenost, posebnim pokazateljima razvijenosti industrijskih, urbanih i ruralnih područja te drugim dostupnim pokazateljima
3. Demografski kriterij odnosi se na utvrđivanje područja izrazito nepovoljnih demografskih pokazatelja, a ocjenjuje/mjeri se pokazateljima kao što su gustoća naseljenosti, opće kretanje stanovništva, vitalni indeks, dobna i obrazovna struktura stanovništva te drugim dostupnim pokazateljima
4. Posebni kriterij primjenjuje se na pogranične općine koje su se promjenom republičke u državnu granicu suočile s dodatnim razvojnim teškoćama te na općine s miniranim područjem, a koje ne udovoljavaju kriterijima za ulazak u prve dvije skupine područja.Postupak ocjenjivanja razvijenosti obavlja se posebno prema svakom od kriterija. Uvjet za uvrštavanje u treću skupinu jest da je zbirna ocjena ispod granične vrijednosti za bilo koji od prvih triju kriterija razvijenosti, s tim da se za one općine na koje se odnosi četvrti kriterij primjenjuju upola niže granične vrijednosti za ulazak u sustav.
Postupak ocjenjivanja provodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo uz pribavljenu suglasnost Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te Državnog zavoda za statistiku.Izvješće o rezultatima ocjenjivanja s prijedlogom općina koje ulaze u treću skupinu Ministarstvo dostavlja Vladi radi donošenja odluke o potvrđivanju ili odbacivanju statusa pripadnosti općine trećoj skupini.Općina gubi status kada je dvije godine uzastopno ocijenjena iznad graničnih vrijednosti.
Odlukom o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi (NN, br. 138/02) potvrđen je status pripadnosti sljedećih općina trećoj skupini područja:
- na osnovi kriterija ekonomske nerazvijenosti: Babina Greda, Bebrina, Cestica, Cista Provo, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Gornja Rijeka, Gradina, Gundinci, Gunja, Klakar, Levanjska Varoš, Oprisavci, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Pojezerje, Proložac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Trnava, Velika Kopanica, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zrinski Topolovac
- na osnovi kriterija strukturnih teškoća: Cernik, Galovac, Kula Norinska, Lećevica, Lokvičići, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Runovići, Starigrad, Suhopolje, Vladislavci, Zagvozd, Zažablje;na osnovi demografskoga kriterija: Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Crnac, Čađavica, Čaglin, Generalski Stol, Grožnjan, Ivanska, Kraljevac na Sutli, Lanišće, Netretić, Oprtalj, Perušić, Pisarovina, Pokupsko, Prgomet, Ribnik, Unešić, Zagorska Sela, Žumberak.
